Obratite pažnju: Rezultati u obliku razlomaka se zaokružuju na najbližih 1/64. Za preciznije rezultate molimo Vas da obilježite opciju "decimalni" iznad rezultata.
Obratite pažnju: Možete povećati ili smanjiti preciznost odgovora tako što ćete među opcijama iznad rezultata odabrati broj značajnih brojki koji Vam je potreban.
Obratite pažnju: Molimo Vas da za čisti decimalni rezultat među opcijama iznad rezultata izaberete opciju "decimalni".
Iako je isprva bila definirana pomoću točke ledišta vode (i kasnije pomoću točke otapanja leda), Celzijeva ljestvica je sada službeno izvedena ljestvica, definirana u odnosu na Kelvinovu temperaturnu ljestvicu .
Prema definiciji, nula na Cezijevoj ljestvici (0° C) jednaka je 273,15 K, s temperaturnom razlikom od 1 stupanj C ekvivalentnoj razlici od 1 K, što znači da su veličine jedinica na obje ljestvice iste. To dalje znači da je temperatura od 100° C, koja je prethodno bila definirana kao točka vrelišta vode, sada definirana kao ekvivalent 373,15 K.
Celzijeva ljestvica predstavlja sustav intervala, ali ne i sustav koeficijenata, što znači da prati relativnu, a ne apsolutnu ljestvicu. To postaje očigledno kada vidimo da je temperaturni interval između 20° C i 30° C isti kao interval između 30° C i 40° C, no 40° C nema dvostruko veću toplotnu energiju zraka od 20° C.
Temperaturna razlika od 1 stupanj C jednaka je temperat
Rømer predstavlja temperaturnu ljestvicu nazvanu po danskom astronomu Oleu Christensenu Rømeru, koji ju je predložio 1701. godine. Na ovoj ljestvici, nula je isprva bila postavljena pomoću ledišta slane vode. Točka vrelišta vode bila je definirana na 60 stupnjeva. Rømer je zatim shvatio da je točka ledišta čiste vode odgovarala približno osmini puta (oko 7,5 stepeni) između ove dve točke, pa je tako redefinirao nižu fiksnu točku kao točku ledišta vode na točno 7,5 stupnjeva. Pronalazač Farenheitove ljestvice, Daniel Gabriel Fahrenheit, učeći od Rømera, povećao je broj dijelova za faktor 4 i uspostavio ono što danas nazivamo Fahrenheitovom ljestvicom.